• 01 3499 765

KUTIĆ ZA RODITELJE

ZRELOST ZA ŠKOLSKO UČENJE

KAKO UTVRĐUJEMO PSIHOFIZIČKU ZRELOST ZA POLAZAK U ŠKOLU?

 

Djeca školski obveznici su djeca koja će do 31. ožujka tekuće pedagoške godine navršiti 6 godina. No jesu li svi školski obveznici ujedno i postigli odgovarajući stupanj psihofizičke zrelosti? 

Zrelost za školu je ukupnost sposobnosti, kompetencija, iskustva i motivacije za usvajanje novih znanja. Psihofizička zrelost je jedan, ali ne i jedini čimbenik; važna je i interakcija djeteta s okolinom, učenje o svijetu i stjecanje vještina i spoznaja kroz iskustvo i vježbu.  Također je važna i kultura u kojoj dijete odrasta te potpora socijalne okoline.

Određena razina psihofizičke zrelosti nužan je preduvjet za pojedine oblike učenja (primjerice, vizualno-motorna koordinacija). Uvježbavanje neke aktivnosti za koju dijete nije doseglo odgovarajući stupanj psihofizičke zrelosti neće dati rezultate te stoga nema previše smisla, a djetetu može prouzročiti frustraciju i demotivirati ga za daljnje bavljenje tom aktivnošću.

Spremnost za školski način učenja, uz psihofizičku zrelost, podrazumijeva i iskustvo i motivaciju.

EMOCIONALNA ZRELOST -  odnosi se na emocionalnu stabilnost i mogućnost samokontrole emocija i impulsa. Dijete mora moći izbjeći i svladati nagle emocionalne izljeve poput srdžbe ili straha. Emocionalna stabilnost potrebna je za uspješno suočavanje s frustrirajućim situacijama poput ispitne anksioznosti ili straha od neuspjeha.

SOCIJALNA ZRELOST - ostvarivanje uspješne komunikacije s vršnjacima i odraslima u okolini te mogućnost suradnje s drugima. Očituje se i u usvajanju normi ponašanja, mogućnosti podređivanja vlastitih želja i potreba pravilima skupine kojoj dijete pripada te mogućnosti učenja prema modelu.

MOTIVACIJA I INTERES ZA UČENJE – djeca predškolske dobi najčešće su unutarnje motivirana za učenje i stjecanje znanja i vještina, na što ukazuje njihova znatiželja i neprestano zapitkivanje. Osobito je važno da se dijete na ovaj način zainteresira i za usvajanje novih znanja i vještina prije samog polaska u školu.

Logopedski i psihološki testovi sadrže različite zadatke za procjenu općeg psihofizičkog razvojnog statusa djeteta pred polazak u školu u različitim područjima razvoja: govornom, kognitivnom, socio-emocionalnom i motoričkom te području motivacije.

Utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta pred polazak u školu koje provodimo u vrtiću puno je ekstenzivnije od onoga koje provode stručna povjerenstva u okviru škola i školske medicine. Također, stručnjaci u dječjem vrtiću poznaju djecu i po nekoliko godina te su njihova mišljenja i nalazi od velike vrijednosti u ukupnoj slici koju o djetetu stvara povjerenstvo za upis u školu.

Rasporedi utvrđivanja spremnosti za školu objavljuju se na oglasnim pločama ustanova u veljači ili ožujku a roditelji su dužni slijediti upute sadržane u takvoj Obavijesti.

 

ODGODA UPISA ILI RANIJI POLAZAK U ŠKOLU?

Ponekad ćemo vam savjetovati da pričekate s upisom u školu još jednu godinu. Što to znači za vas i vaše dijete? Znači da dijete u jednom ili više područja spremnosti za školu koje smo prethodno opisali, nije postiglo odgovarajuću razinu zrelosti, te da smatramo kako će od redovitog polaska u školu potencijalno biti više štete nego koristi. Dijete neće moći na odgovarajući način pratiti određene aspekte nastave, što će mu pričinjavati značajne poteškoće, a posljedično se dijete može osjećati loše, izgubiti motivaciju i samopouzdanje. Ako  mu dozvolimo još jednu godinu učenja i pripreme u vrtićkom okruženju, to može značajno pomoći u razvoju potrebnih psihofizičkih funkcija. U tom će slučaju dijete pristupiti provjeri spremnosti za školu pri Povjerenstvu za upis, ali će roditelj priložiti Mišljenje vrtića (i eventualnih drugih ustanova po potrebi) te izraziti želju za odgodom. Naravno, odgodu može predložiti i samo povjerenstvo.

Odgodu upisa nemojte smatrati nečim negativnim, niti je to znak da smo dijete „unazadili“. Spremnost za školu je stvar i tjelesne i psihološke zrelosti u svim aspektima razvoja, a ne čiste kronološke dobi. Zapamtite da je bolje biti potpuno spreman, te da će djetetu tako uvelike biti lakše prihvatiti promjenu koju čini prelazak iz vrtića u školu.

Raniji polazak u školu savjetujemo rijetko, isključivo veoma bistroj i nadarenoj djeci koja istovremeno ispunjavaju uvjet spremnosti na svim ostalim područjima. Ukoliko vrlo bistro dijete nema odgovarajuću razinu socio-emocionalne spremnosti, a često je to slučaj, preporučujemo da se ipak pričeka s polaskom u školu, odnosno da se djetetu omogući još ta godina igre i druženja s vršnjacima u vrtiću. Igra je iznimno važna za dječji razvoj, i nikako ne predstavlja gubitak vremena. Na kraju, djeca uče kroz igru. Nemojte im to oduzimati. Umjesto forsiranja zadataka tipa papir-olovka, radije im čitajte, mnogo s njima razgovarajte o svijetu koji ih okružuje, vodite ih na dječje predstave, bogatite im riječnik... i ne dozvolite da mnogo vremena provode pred ekranima različitih elektroničkih uređaja. Učite ih da budu samopouzdani, optimistični, da se mogu suočiti s vlastitim i tuđim osjećajima, kako da se nose s uspjehom i neuspjehom.

Za školsko učenje, daljnje obrazovanje i cjeloživotno stručno usavršavanje ostaje im – cijeli život :) 

 

Tamara Budisavljević, dipl.psiholog

dječji vrtić

Pratite nas na fejsu!