• 01 3499 765

PROGRAM

Kurikulum dječjeg vrtića Limač

Dječji vrtić Limač je privatna predškolska ustanova koja provodi program ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja djece u dobi od navršene 1 godine života pa sve do polaska u osnovnu školu.

Odgojno-obrazovni rad organiziran je u dva objekta, matičnom i područnom, u 6 odgojnih skupina, od kojih su tri jaslične i tri vrtićne, ukupnog kapaciteta oko 130 djece.

U svim odgojnim skupinama provodi se redoviti 10-satni program. Program predškole uključen je u redoviti program vrtića za djecu u godini prije polaska u osnovnu školu.

MISIJA

Naša misija je provođenje i unaprjeđivanje odgojno-obrazovnog rada s djecom i suradnje s roditeljima u skladu s razvojnim osobinama, interesima i potrebama djece, te socijalnim, kulturnim i drugim potrebama obitelji.

VIZIJA

Naša vizija je da budemo vrtić u kojem se dijete osjeća sretno, sigurno i posebno, u kojem se poštuje njegova različitost te potiče razvoj individualnih sposobnosti i potencijala.

O KURIKULUMU ZA RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje novi je dokument iz tog područja koji polazišta ima u postojećim dokumentima poput Programskog usmjerenja odgoja i obrazovanja predškolske djece (1991.), Konvencije o pravima djeteta (2001.), Nacionalnog okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011.), Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (2014.) te Priručnika za samovrednovanje ustanova ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (2012.), primjerima dobre odgojno-obrazovne prakse u Hrvatskoj i svijetu te u rezultatima znanstvenih studija iz područja ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, kurikuluma ranog odgoja te inicijalnog obrazovanja i profesionalnog razvoja odgajatelja.

Nacionalni kurikulum sadrži polazišta, načela, vrijednosti i ciljeve na koje se oslanja njegova provedba, a koji su generirani iz višegodišnjih iskustava razvoja odgojno-obrazovne prakse te dosega znanstvenih istraživanja.

Kurikulum vrtića predstavlja implementaciju Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje u pojedinom vrtiću, s obzirom na njegove specifičnosti. Kurikulum vrtića u svakoj se ustanovi oblikuje s obzirom na specifičnu kulturu vrtića i kulturu okruženja u kojem se vrtić nalazi. Kvalitetu kurikuluma određuje kontekst u kojem se odgojno-obrazovni rad odvija, u smislu prostorno-materijalnog i socijalnog okruženja, te organizacijske kulture vrtića. Kvaliteta konteksta se kontinuirano propituje i unaprjeđuje.

Kurikulum dječjeg vrtića „Limač“ osnova je na kojoj se temelji odgojno-obrazovni rad u našem vrtiću, te predstavlja odraz naše vlastite odgojno-obrazovne filozofije i temelj naše prakse. Sadrži našu misiju i viziju, te počiva na ciljevima, polazištima i načelima Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje.

ORGANIZACIJA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA

Naš vrtić je mjesto cjelovitog razvoja, odgoja i učenja djeteta. U njemu se u svim odgojnim skupinama kontinuirano stvara poticajno odgojno-obrazovno okruženje u kojem dijete ima priliku ostvariti raznovrsne interakcije s prostorom, materijalima, drugom djecom i odraslima. Odgojno-obrazovni proces oblikuje se tako da svaka aktivnost istovremeno podupire različite aspekte djetetovog razvoja i ujedinjuje različita područja učenja. U sobama dnevnog boravka istovremeno se održavaju različite aktivnosti djece, potiču samoinicirane i samoorganizirane aktivnosti te osiguravaju prilike da djeca svoje aktivnosti razvijaju na način koji je za njih svrhovit. Osnažuje se njihova prirpdna znatiželja, poštuju njihovi interesi i potrebe te ih se potiče na samoprocjenu i preuzimanje odgovornosti za svoje vlastite izbore i ponašanje.

Naš vrtić je mjesto istraživanja, otkrivanja i aktivnog učenja djeteta. U njemu se organizira okruženje u kojem je djeci omogućeno istraživanje različitih fenomena i stjecanje raznovrsnih iskustava i znanja. U takvom okruženju djeca samostalno biraju aktivnosti kojima će se baviti i partnere u aktivnosti i procesu učenja. Potiče ih se na istraživanje, otkrivanje i rješavanje problema, na propitivanje, interpretiranje i ponovno interpretiranje postojećih iskustava i pretpostavki. Djeca se potiču na planiranje, organiziranje i reflektiranje o vlastitim aktivnostima i procesu učenja, uz neizravne oblike potpore odgajatelja koji potiču samostalno dječje razmišljanje, otkrivanje i rješavanje problema. Na taj način potiče se dječja autonomija i emancipacija u procesu učenja te prihvaća njegova vlastita dinamika i samoregulacija.

U našem vrtiću djeca stvaraju i kreativno se izražavaju u različitim izražajnim formama. Radimo na osnaživanju različitih simboličkih izričaja djeteta, uključujući likovne, grafičke, pokretne, verbalne, gestikulacijske i druge ekspresivne modalitete. Djecu pritom potičemo na korištenje različitih izražajnih medija, te stvaralačko izražavanje vlastitih ideja, iskustava i emocija. Posebno se potiču aktivnosti djece koje uključuju kreativno stvaranje, a ne samo uvježbavanje i ponavljanje. Nastojimo napustiti sve klišeje i sheme u svakom aspektu odgojno-obrazovnog procesa. Djecu potičemo na uočavanje detalja, čuđenje i fascinaciju njima, na promišljanje o novim perspektivama i mogućnostima izražavanja. Posebnu pažnju pritom posvećujemo samom procesu stvaranja i izražavanja, a ne samo rezultatu tog procesa.

Naš vrtić nastoji biti mjesto kvalitetnih odnosa, suranje, tolerancije i demokratičnog življenja. Vrtić njeguje fleksibilan pristup u oblikovanju odgojno-obrazovnog procesa te nastoji napustiti svaki oblik uniformiranja aktivnosti djece. Prepoznajemo i prihvaćamo individualizam svakog djeteta, kao i svaki oblik različitosti djece i njihovih obitelji, stvarajući tako inkluzivno okruženje. Osiguravamo svoj djeci jednaka prava, i sva prava zajamčena Konvencijom o pravima djeteta. Potičemo razvijanje recipročnih odnosa djece s drugom djecom i odraslima u ozračju tolerancije i povjerenja, potičemo na učenje komunikacijskih tehnika i socijalno prihvatljivog ponašanja. Djecu potičemo na samoprocjenu tj. Uspostavljanje uzročno-posljedične veze između vlastitih izbora i ponašanja te ponašanja ostalih sudionika odgojno-obrazovnog procesa. Nastojimo održati partnerstvo s roditeljima i skrbnicima djeteta te širom socijalnom zajednicom.

Organizacija odgojnih skupina

U našem vrtiću odgojno-obrazovni rad organiziramo u dobno mješovitim skupinama. Mještovite skupine su jaslične (1-3 godine) i vrtićne dobi (3-7 godina). Imamo tri jaslične i tri vrtićne skupine.

Obzirom da kriterij za organiziranje odgojnih skupina ne mora biti njihova kronološka dob, stvaranjem mješovite dobne skupine nastoji se izbjeći jedno normirano ozračje, a postići ono koje je priodnije i životno uobičajeno. Dijete tako ima priliku doživjeti sebe u različitim odnosima, s ljudima različite mentalne i kronološke dobi, različitih razvojnih i individualnih osobitosti. Na taj način djeca različite starosti izmjenjuju vlastita iskustva, mlađa djeca uče od starijih, a stariji na taj način organiziraju svoje znanje i potvrđuju kompetenciju. Obiteljske zajednice također uključuju ljude različitih generacija pa takvo okruženje članovima obitelji pruža priliku za promatranje, oponašanje i stjecanje širokog raspona različitih vještina.  Osim toga, i grupe djece koje se spontano formiraju izvan institucionalnog okruženja (u ulici, na slobodnim aktivnostima) su po sastavu heterogene. Povoljni efekti zajedničkog druženja djece različite dobi najočigledniji su na socijalnom planu. Manja djeca rado prihvaćaju skrb starijih, osjećajući se zaštićenima. Starija djeca vole brinuti o mlađoj, razvijajući protim osjećaj odgovornosti i strpljivosti. Budući da mješovite skupine potiču razvoj prosocijalnog ponašanja i suradničke odnose među djecom, problemi s disciplinom uzrokovani kompetitivnim ponašanjem u dobno homogenim skupinama često se smanjuju.

Uz vlastite trenutne mogućnosti, dijete uz poticaj može postići mnogo više, u smislu razvoja apstraktnih psihičkih funkcija na višoj razini od one u kojoj trenutno razmišlja. To je tzv. zona proksimalnog razvoja, koja se određuje rješavanjem problemskih situacija uz poticaj odraslih ili u suradnji sa sposobnijim vršnjacima. U mješovitoj skupini starija djeca mogu biti poticaj mlađima za dostizanje zone proksimalnog razvoja. mješovite skupine mogu osobito koristiti djeci koja u nekim područjima svog razvoja funkcioniraju ispod razvojne razine primjerene dobi. Njima može biti manje naporno ulaziti u interakcije s mlađom djecom nego s vršnjacima, a takve interakcije potiču motivaciju i samouvjerenost i kod djece s teškoćom u razvoju i kod mlađe djece.

Organizacija poticajnog prostorno-materijalnog okruženja

Dijete rane i predškolske dobi koje je uključeno u naš program jaslica i/ili vrtića, od 1 godine pa do polaska u osnovnu školu, velik dio svakodnevice provodi u institucijskom okruženju, gdje o njemu, umjesto roditelja koji vrijeme provode na radnom mjestu, brinu visoko stručne osobe – naši odgajatelji u prvom redu, a potom i stručni suradnici. U takvim uvjetima, a kako bi se na optimalan način poticao djetetov cjelovit razvoj, primjereno okruženje još više dobiva na važnosti.

Prije svega je važno naglasiti kako je prostor strukturiran na način da su centri aktivnosti jasno prepoznatljivi te fizički ili smisleno međusobno odvojeni. On je bogat materijalima koji pozivaju dijete na igru i manipulaciju njima, pri čemu vodimo računa o njihovoj kvaliteti (smislenost s obzirom na njihovu edukativnu i razvojnu funkciju) i lakoj dostupnosti djetetu. Prostor je također estetski osmišljen, može biti ukrašen dječjim radovima i fotografijama te zrcalima, kako bi dijete moglo promatrati sebe u različitim situacijama, čist i uredan (u smislu odsutnosti starih, potrganih poticaja koji su izgubili svrhu), te nalikuje obiteljskom okruženju.

Centri aktivnosti su takvi da potiču dječju autonomiju, odnosno sposobnost djeteta da se uključi ili samostalno inicira aktivnost i da se u njoj zadrži bez stalnog prisustva odgajatelja, zatim međusobnu suradnju i kvalitetnu interakciju u malim skupinama, te omogućuju slobodno kretanje djece i izmjenu aktivnosti. Također omogućuju djeci bilježenje uočenih pojava, što je posebno važno u centrima istraživanja.

Materijali odnosno poticaji kojima obogaćujemo centre aktivnosti su takvi da osiguravaju simultano jačanje različitih kompetencija, odnosno više aspekata dječjeg cjelovitog razvoja. To mogu biti gotovi didaktički materijali, pedagoški neoblikovani materijali, a vrlo često su to poticaji osmišljeni i izrađeni od strane odgajatelja s ciljem podupiranja nekog određenog aspekta dječjeg razvoja, odnosno više njih istovremeno.

U svakom slučaju, organiziranje prostorno-materijalnog okruženja našeg vrtića uključuje osiguranje bogatstva i promišljenosti izbora materijala koji djecu potiču na otkrivanje i rješavanje problema, te omogućuju postavljanje hipoteza, istraživanje, eksperimentiranje i konstruiranje znanja i razumijevanja.

Svako dijete ima „sto jezika“ za iskazivanje svojih stvaralačkih potencijala, a na odraslima je da te potencijale prepoznaju i kreiraju poticajno okruženje u kojem će se ti potencijali dalje razvijati. U tom smislu od iznimne nam je važnosti uloga odgajatelja da promatra, upoznaje i pokuša što bolje razumjeti dijete, njegov način mišljenja i doživljavanja svijeta oko sebe, kako bi mogao u skladu s potrebama tog istog djeteta, odnosno svakog djeteta, mijenjati i prilagođavati okruženje.

Obzirom da djeca uče aktivnim istraživanjem i suradnjom s drugima, kod organizacije našeg vrtićkog okruženja polazimo od toga da se djetetu omogući učenje na takav, za njega prirodan način. Okruženje je multisenzorično (potiče djecu na istraživanje angažiranjem različitih osjetnih sustava) i omogućuje:

  • Istraživanje logičkih, matematičkih i fizikalnih fenomena (svjetlosti i sjene, magnetizma, različitih svojstava materijala poput topivosti, plovnosti, rastresitosti, vlažnosti, težine, količine, klasifikacije po nekom kriteriju...)
  • Istraživanje različitih mogućnosti organizacije prostora i rješavanje fizikalnih problema (materijali poput plastičnih boca, kutija, drvenih štapića služe za proučavanje statike, konstrukciju, izradu labirinta, kosina i sl.)
  • Istraživanje zvukova, tonova, melodije i glazbe (glazbeni instrumenti, izrađeni instrumenti, šuškalice, uređaji za reprodukciju glazbe, zvukovi iz prirode...)
  • Istraživanje prirode i prirodnih fenomena (sama priroda odnosno vanjsko okruženje, ali i osmišljeni poticaji i materijali za učenje, knjige, plakati...)
  • Istraživanje govorno-komunikacijskog okruženja (govorom, slušanjem, pričanjem priča, igrama riječima, igrama sa slovima, poticajima za usvajanje komunikacije na stranom jeziku...)
  • Likovno i drugo kreativno izražavanje (različitim likovnim tehnikama, materijalima pogodnim za kreiranje kompozicija, poput kamenčića, gumbića, štapića, suhih latica i sl.)

U svim ovim slučajevima odgajatelj ne poučava izravno, već potiče djecu na razmišljanje, samostalno rješavanje problema, stvara uvjete za istraživanje i donošenje zaključaka te njihovu provjeru i dokumentiranje. U aktivnosti se uključuje prema potrebi, te znalački kod djece provocira i podržava misaone procese. Pri tome je nam sam taj proces traženja rješenja važniji od rezultata.

Tijek samih aktivnosti u poticajnom okruženju nije moguće unaprijed precizno planirati, on ovisi o dječjem interesu i može se razvijati u različitim smjerovima, međutim preduvjet za to je upravo pomno isplaniran i dobro promišljen prostor i poticaji, koji će u djeteta izazvati interes, čuđenje i želju za istraživanjem i otkrivanjem. Prilikom planiranja tema za projekte takve se teme „provlače“ kroz različite centre aktivnosti i različite ponuđene poticaje, a opet prema smislenosti i interesu djece.

Općenito govoreći u jasličkim skupinama okruženje se ponešto razlikuje od onog u vrtićkim, pogotovo starijim skupinama. No to ne znači da ono nije jednako važno, i također mora biti dobro promišljeno. Unutarnje okruženje vrlo je značajno u razvoju djece rane dobi: perceptivni i kognitivni kapaciteti oblikuju se upravo u razdoblju od prvih nekoliko mjeseci života do dobi od šest godina.

Dijete se u dobi do oko dvije godine nalazi u senzomotoričkom razvojnom razdoblju, što znači da prostor jaslica treba biti bogat različitim vidnim, slušnim i taktilnim poticajima, koji djeci omogućuju istraživanje putem različitih osjetnih sustava, izazivajući istovremeno interes i fascinaciju. Također, treba im biti omogućeno da manipuliraju predmetima, rastavljaju, bacaju, šuškaju, skrivaju, traže, rješavaju različite probleme putem pokušaja i pogrešaka. U starijoj jasličkoj dobi javlja se sposobnost simboličkog funkcioniranja pa treba poticati i simboličku igru te rješavanje problema stvaranjem predodžbi. To je početak tzv. predoperacijskog razdoblja, koje traje gotovo čitavu predškolsku dob. Važno je jaslice obogatiti i centrima i aktivnostima koje razvijaju djetetovu svijest o sebi, kao preduvjet razvoja slike o sebi, a kroz igru i aktivnosti te uređenje prostora prožima se učenje osnovnih pojmova (boja, oblika, životinja i sl.). Pri tome ne smijemo podcjenjivati dječje mogućnosti, te im treba omogućiti da probleme rješavaju u suradnji sa kompetentnijom djecom ili odgajateljem, ako ne mogu sami. To vrijedi za djecu svake dobi i omogućuje im ulazak u tzv. „zonu proksimalnog razvoja“. Odgajatelj treba biti senzibiliziran na zonu proksimalnog razvoja svakog djeteta kako bi ustanovio što ono zna i kako to razumije, a da bi mogao osigurati primjerene oblike podrške procesima njihovog učenja.

U vrtićkoj dobi se proširuje učenje pojmova pomoću izloženosti različitim temama i projektima koji se također prezentiraju kroz različite centre aktivnosti, a koje su predmet dječjeg interesa. Različite kompetencije razvijaju se poticajima u različitim centrima, primjerice matematičkom centru, centru rane pismenosti, centru istraživanja, centrima simboličkih igara, senzoričkim centrima, centru likovnog izražavanja.

Tako primjerice u centru rane pismenosti odgajatelj kreira različite poticaje kojima podupire razvoj rane pismenosti djece, od prepoznavanja simbola, povezivanja simbola s glasom, glasovne analize i sinteze, kreiranja vlastitih priča, a u okviru različitih projektnih tema. U matematičkom centru različitim vrstama poticaja razvija se matematičko mišljenje djece, logičko rješavanje problema, usvajanje osnovnih računskih operacija, povezivanje simbola s količinom, klasificiranje prema zadanim kriterijima, prepoznavanje pojmova jednakosti, nejednakosti, razlomaka, sjecišta, reproduciranje prostornih odnosa, a sve kroz igru i zanimljivo kreirane situacije učenja. Istraživačke aktivnosti mogu se ponuditi u različitim centrima, ovisno o predmetu istraživanja i interesu djece. U samom centru istraživanja nude se materijali koji djeci omogućuju istraživanje različitih pojava i svojstava materijala, poput: mirisa, zvukova, tekstura, propusnosti, težine, konzervacije količine, magnetskih svojstava. Moguće je istraživati podloge različite kosine i teksture, svjetlosne efekte, kontraste boja itd. Mogućnosti za kreiranje situacija učenja su nebrojene. U centru likovno-kreativnog izražavanja su dostupni materijali koji djeci omogućuju slobodu izražavanja na različite načine: komponiranjem na raznovrsnim podlogama koristeći se pritom materijalima poput prirodnina, kamenčića, drvenih štapića, pločica i sl., te podupirući izražavanje raznim likovnim tehnikama. Djeci su dostupni i različiti centri simboličkih igara, koji se strukturiraju prema njihovom interesu, poput centra liječnika, obiteljskog centra, trgovine, pošte i sl. U tim je centrima djeci omogućeno da se grupiraju u manje skupine što im daje priliku da kvalitetnijim interakcijama razvijaju socijalne vještine. Okruženje u senzoričkom centru istovremeno angažira različite osjetne sustave. Ono je obogaćeno poticajima koji izlaze iz okvira svakodnevice na koju smo navikli, no izazivaju dječje čuđenje i također potiču na istraživanje (efekti svjetlosti i sjene, različitih tekstura, mekoće podloge, kontrasta boja i sl.).

Premda se većina djece vrtićke dobi (do otprilike šeste godine) nalazi u predoperacijskom razdoblju, mnoga od njih sposobna su za neke konkretne operacije, poput konzervacije, klasifikacije, odnosnog rasuđivanja. Stoga je opravdano djeci nuditi takve zadatke, te metodom „podizanja skela“ pružati podršku razvoju njihovih kognitivnih sposobnosti.

Zaključno, kvalitetnim oblikovanjem okruženja potičemo dijete na interakciju s prostorom i materijalima stavljajući naglasak na njegov istraživački potencijal, omogućujući mu pritom da svoje aktivnosti samo organizira te da surađuje s drugom djecom i odgajateljem, a time i da stječe i razvija različite kompetencije.

INKLUZIJA DJECE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

U našim odgojnim skupinama svako pojedino dijete predstavlja jedinstvenu osobu. Isto vrijedi i za djecu s teškoćama u razvoju. Bilo da u vrtić upisujemo dijete s već utvrđenom teškoćom, ili je teškoća u razvoju utvrđena kod djeteta koje već pohađa naš vrtić, uključenost te djece u redoviti program vrtića nazivamo inkluzija. Kada djeca s posebnim potrebama uče i odgajaju se zajedno s djecom koja takvih potreba nemaju, ta djeca imaju jednake mogućnosti za razvoj svojih spoznajnih, tjelesnih, društvenih i emocionalnih sposobnosti.

Rad u uvjetima inkluzije podrazumijeva pristup usmjeren na dijete, njegove interese, sposobnosti, vještine i potencijale, a ne na njegove teškoće. Dobrobiti za djecu s teškoćama u uvjetima inkluzije su mnogostruke: ostvarivanje socijalnih interakcija odnosno druženje s vršnjacima koji im mogu biti model za poticanje razvoja različitih vještina i ponašanja, razvoj samopoštovanja i stvaranje pozitivne slike o sebi kroz društvene odnose i aktivnosti, stjecanje hrabrosti u traženju i primanju pomoći od drugih. Dobrobiti za djecu bez teškoća jesu bolje razumijevanje teškoća u razvoju, razvoj osjetljivosti za potrebe drugih, razvoj empatije, pomaganje i uvažavanje različitosti te razvoj tolerancije.

Kako bi inkluzija bila uspješna, u skupini kao i na razini vrtića njegujemo pozitivne stavove oko uključivanja djeteta s teškoćama u redoviti program. Osiguravamo djeci kvalitetne, educirane i senzibilizirane odgajatelje koji će poticati razvojne mogućnosti djeteta s teškoćama, te uvjete boravka u skladu s mogućnostima vrtića. Edukacija, motivacija i dobra suradnja svih uključenih u proces inkluzije (ravnatelj, stručni tim, odgajatelji, roditelji, vanjski stručnjaci) nam je od najveće važnosti.

DOKUMENTIRANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA

Dokumentiranje podrazumijeva sustavno prikupljanje različitih vrsta dokumentacije koja omogućuje promatranje i bolje razumijevanje aktivnosti djeteta, a time i kvalitetnije podrške njegovom razvoju. Oblici dokumentacije koju koristimo u našem vrtiću, uz propisanu knjigu pedagoške dokumentacije, jesu: pisane bilješke, dječji radovi, grafički prikazi, konstrukcije, audio i video zapisi, fotografije, plakati, skale procjene i sl. Djecu promatramo u različitim situacijama i na različite načine, kako bismo stvorili cjelovitu sliku o djetetu, njegovim mogućnostima, sposobnostima, preferencijama, interesima i aktivnostima te razumjeti procese njihovog učenja. Smisao dokumentacije nije kategorizirati dijete prema razini razvijenosti u pojedinom razvojnom području, već ga razumjeti kao individuu i na osnovi toga podržati proces njegovog odgoja i učenja.

Osim razumijevanja samog djeteta, svrha dokumentacije je i bolje razumijevanje različitih aspekata odgojno-obrazovnog procesa općenito, a posebno onog koji se odnosi na kvalitetu okruženja za učenje djece te vlastitih odgojno-obrazovnih intervencija odgajatelja. Uz pomoć dokumentacije lakše procjenjujemo aktualno dječje znanje i razumijevanje te u skladu s time prilagođavamo složenost materijala i aktivnosti koje im nudimo.

Dokumentacija, također, jača i međusobnu suradnju odgajatelja, stručnih suradnika i roditelja. Ista dokumentacija koristi se za stručna usavršavanja, stručne aktive, interne refleksije, prezentaciju roditeljima te lokalnoj i stručnoj zajednici. Djeca koriste dokumentaciju kao podsjetnik na aktivnosti i na situacije učenja te ih na taj način potičemo na razmišljanje o tome što su i kako učila, jačajući pritom njihove metakognitivne sposobnosti.

PARTNERSTVO S RODITELJIMA I OBITELJI

U odgoju djece svakodnevno sudjeluju s jedne strane roditelji, a s druge stručnjaci u dječjem vrtiću – odgajatelji i stručni suradnici. Važno nam je približiti vrtić – kao socijalnu sredinu u kojoj dijete provodi velik dio dana, i obitelj kao primarnu socijalnu sredinu u kojoj dijete živi, jer dijete je osoba koja je pod utjecajem međudjelovanja čimbenika obje ove socijalne sredine i ti se čimbenici upotpunjuju, a ne razilaze.

U odgoju djeteta njegujemo suradnički odnos vrtića i obitelji. Važno je da u vrtiću uvažavamo osobine djeteta i sve informacije koje nam o djetetovom ponašanju i osobitostima razvoja daju roditelji, ali isto tako je važno da roditelji prihvate pomoć vrtića u odgoju djece i uvažavaju sugestije i informacije jer je zadaća naših stručnjaka da upoznaju svu djecu, njihove navike i individualni razvoj i osiguraju uvjete za individualni pristup poticanju njihovog optimalnog razvoja te funkcioniranja pojedine grupe i vrtića kao cjeline.

Suradnja vrtića i obitelji osobito je naglašena tijekom prilagodbe djece na vrtić ili jaslice. Zadatak je roditelja u ovom smislu da bude podrška svojem djetetu u tom periodu i da informira odgajatelja o svim osobitostima svoga djeteta, a odgajatelja da kreira toplu i prihvaćajuću atmosferu za novo dijete i zadobije povjerenje u prvom redu roditelja, a onda postepeno kroz proces prilagodbe i djeteta. Odgajatelj u suradnji s roditeljem određuje ritam prilagodbe prema individualnim reakcijama djeteta. Obaveza roditelja u ovom, za njega i dijete često ne baš lakom periodu, je da surađuje s odgajateljem i stručnim timom jer jedino na taj način doprinosi uspješnoj prilagodbi djeteta.

Suradnja je složen proces za koji je nužan preduvjet – zainteresiranost i motiviranost sudionika za suradnju.

OBOSTRANO INFORMIRANJE

  • Kroz svakodnevne individualne razgovore roditelja i odgojitelja prilikom dolaska u vrtić ili odlaska djeteta iz vrtića – razmjena ponekad i vrlo bitnih informacija „na brzinu“
  • Kroz komunikaciju putem „Kutića za roditelje“ na panoima jer se ondje često nalaze važne informacije i obavijesti
  • Kroz prethodno dogovorene individualne razgovore roditelja i odgajatelja prema potrebi i/ili želji roditelja
  • Kroz ankete i upitnike uz pomoć kojih se od roditelja prikupljaju bitne informacije o raznim pitanjima

STJECANJE ZNANJA POTREBNIH ZA ODGOJ DJECE

  • Kroz roditeljske sastanke, na koje je važno potaknuti roditelje na odaziv kad god je to moguće
  • Kroz grupni rad u vidu radionica prema potrebama i željama roditelja
  • Kroz pisane materijale koji se dijele roditeljima, ili koji se nalaze na panoima
  • Kroz individualne razgovore s članovima stručnog tima prema potrebi, a koje roditelj može i sam zatražiti

ZAJEDNIČKO ŽIVLJENJE DJECE, RODITELJA I ODGAJATELJA

  • Kroz zajedničke izlete, priredbe i proslave, aktivnosti te boravak roditelja u skupini tijekom prilagodbe djeteta na vrtić, a i kasnije

REDOVITI PROGRAM VRTIĆA

Redoviti program vrtića provodi se u svim odgojnim skupinama kao cjelodnevni (10-satni) program. Odgojno-obrazovni rad temelji se na Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 10/97, 107/07 i 94/13), Državnom pedagoškom standardu (NN 10/97 i 107/07) te Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (2014), prilagođen je razvojnim potrebama djece te socijalnim, ekonomskim i kulturnim  te drugim potrebama obitelji djece koja naš vrtić polaze.

Cilj programa:

Poticati cjelovit dječji razvoj kroz igru, raznovrsne aktivnosti i učenje, istraživanje, otkrivanje, stvaralaštvo, komunikaciju, međuljudsku interakciju, socijalizaciju, poticajno materijalno i socijalno okruženje te partnerski odnos s roditeljima.

Namjena i vremenski okvir programa:

Namjena programa je rani i predškolski odgoj i obrazovanje (djece u dobi od 1 godine do polaska u osnovnu školu).

Pedagoška godina 2015./2016. traje od 1. rujna 2015. do 31. kolovoza 2016. Vrtić radi svakim radnim danom (od ponedjeljka do petka, osim blagdana) od 6 h ujutro do 18 h poslije podne. Tijekom ljetnih i zimskih praznika rad se organizira sukladno potrebama i prisutnosti djece, u centralnom objektu vrtića.

Program predškole

Program predškole provodi se integrirano u svim odgojnim skupinama u koje su uključena djeca školski obveznici (u godini prije polaska u osnovnu školu) a za djecu s teškoćama provodi se 2 godine pred polazak u školu. Program predškole temelji se na Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje i prilagođen je interesima i razvojnim potrebama djece u godini prije polaska u školu. U skladu s time, odgojno-obrazovni rad planira se i oblikuje tematski i projektno, a ne kao izdvojene, međusobno nepovezane aktivnosti, zasebne vještine i područja učenja. Planiraju se kontekstualni uvjeti i okruženje za održavanje različitih aktivnosti i stjecanje raznovrsnih iskustava djece, a ne precizan tijek aktivnosti i fragmentirani sadržaji učenja.

Cilj programa predškole:

Osigurati poticajno okruženje (prostor, oprema, materijali, aktivnosti, poticaji) u kojem će dijete u godini prije polaska u školu razvijati sve svoje potencijale te kroz zadovoljenje vlastitih aktualnih potreba i interesa razviti samostalnost, steći znanja, vještine i navike koje će mu biti od pomoći pri svladavanju školskog programa i djelovanju u promjenjivim životnim uvjetima.

Namjena i vremenski okvir:

Namjena programa je odgoj i obrazovanje djece u godini pred polazak u osnovnu školu. Provodi se kontinuirano tijekom pedagoške godine u sklopu redovitog programa vrtića.

Obilježja programa:

  • Poticanje cjelovitog razvoja, odgoja i učenja djece te osiguravanje primjerene podrške razvoju dječjih kompetencija, usklađene s individualnim posebnostima, potencijalimapoticanje  i razvojnim osobitostima svakog djeteta
  • Osiguravanje individualiziranog i fleksiblinog odgojno-obrazovnog pristupa kojim se omogućuje zadovoljenje različitih potreba djece
  • Poticanje igre i drugih aktivnosti koje doprinose svrhovitom učenju i cjelovitom razvoju djece
  • Učenje u svrhovitom kontekstu u kojem djeca uče istraživanjem, otkrivanjem i rješavanjem problema
  • Poticanje samoiniciranih i samoorganiziranih aktivnosti i osposobljavanje djece za planiranje i evaluaciju vlastitog učenja te upravljanje tim procesom
  • Stvaranje primjerenog okruženja za spontano bogaćenje rječnika, kvalitetno izražavanje i razvoj razumijevanja, slušanja, govora i jezika, odnosno razvoj predčitačkih i grafomotoričkih vještina
  • Poticanje uočavanja odnosa među predmetima i pojavama te poticanje i osnaživanje istraživačkih interesa djece za matematičko-logičke i prirodoslovne aktivnosti
  • Upoznavanje djece s informacijsko-komunikacijskom tehnologijom i njezinim korištenjem u svrhu poticanja i produbljivanja učenja
  • Poticanje djece na iskazivanje i realizaciju vlastitih ideja i interesa te razvoj kritičkog mišljenja
  • Razvoj sposobnosti djece za komunikaciju u multikulturalnoj i višejezičnoj međunarodnoj zajednici
  • Poticanje kreativnog izražavanja ideja, iskustava i osjećaja djece u raznim umjetničkim područjima i putem raznih izražajnih medija
  • Poticanje djece na njegovanje vlastite kulturno-povijesne baštine
  • Osiguravanje sigurnih i podržavajućih kontekstualnih uvjeta koji omogućuju lakše privikavanje na izvanobiteljski i institucijski kontekst, te poticanje djece da osvijeste važnost obiteljskog i institucijskog okruženja za njihov odgoj, učenje i život.

Nositelji programa:

Nositelji redovitog programa vrtića i programa predškole su stručni djelatnici vrtića: odgajatelji i stručni suradnici.

Načini vrednovanja programa:

  • Kroz dnevne, tjedne, mjesečne, tromjesečne i godišnje planove i valorizaciju provedbe istih
  • Kroz redovito praćenje provedbe poticajnih aktivnosti i dokumentiranje istih te zajedničku refleksiju i samorefleksiju
  • Kroz godišnju valorizaciju putem upitnika za roditelje
  • Kroz dosjee djece; različite skale procjene, upitnike, testove, zabilješke i ostale oblike dokumentacije o djetetu
  • Kroz sastanke, aktive, vijeća i zapise s istih
  • Kroz suradnju s Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja

PROFESIONALNI RAZVOJ STRUČNIH DJELATNIKA

Pod stručnim usavršavanjem odgajatelja i drugih stručnih djelatnika vrtića podrazumijevmo istraživanje i mijenjanje osobne prakse. Nastojimo našim djelatnicima osigurati kontinuirano učenje i profesionalni razvoj. I nadalje potičemo stjecanje novih saznanja iz područja ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja kroz sudjelovanje na stručnim skupovima Agencije za odgoj i obrazovanje i drugih organizacija, ali naglašavamo vrijednost akcijskih istraživanja kroz koja se propituje i istražuje praksa. Pod akcijskim istraživanjem podrazumijevamo zajedničko refleksivno istraživanje, s ciljem razumijevanja i unapređenja odgojno-obrazovne prakse.

Nastavljamo i s organizacijom internih stručnih aktiva i seminara te zajedničkih refleksija unutar vrtića. Uz to potičemo kontinuirano praćenje stručne literature i periodike.

Naši djelatnici aktivno sudjeluju i u promidžbi naše struke i djelatnosti kroz prezentiranje našeg rada na stručnim skupovima, u publikacijama i putem gostovanja u medijima.

LITERATURA

Budisavljević, T. (2015). Kako oblikovanjem okruženja razvijati suvremeni kurikulum. Dijete, vrtić, obitelj, br. 79 2015., str. 26-28.

Mlinarević, V. (2004). Vrtićno okruženje usmjereno na dijete. Život i škola, br. 11 (1/2004), str. 112-119.

Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Zagreb, 2014.

Priručnik za samovrednovanje ustanova ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Zagreb, 2012.

Slunjski, E. (2008). Dječji vrtić, zajednica koja uči – mjesto suradnje, dijaloga i zajedničkog učenja. Zagreb, SM Naklada.

Slunjski, E. (2015). Izvan okvira: kvalitativni iskoraci u shvaćanju i oblikovanju predškolskog kurikuluma. Zagreb, Element.

Taloš Lopar, M. I Martić, K. (2015). Dokumentiranje odgojno-obrazovnog procesa. Dijete, vrtić, obitelj, br. 79 2015., str. 14-15.

Valjan Vukić, V. (2012). Prostorno okruženje kao poticaj za razvoj i učenje djece predškolske dobi. Magistra Iadertina, 7 (7), str, 123-132.

Vasta, R., Haith, M. M. I Miller, S. A. (1997). Dječja psihologija. Zagreb, Naklada Slap.

PROGRAM

dječji vrtić

Pratite nas na fejsu!