Zašto je senzorička igra tako važna za razvoj djeteta rane dobi
Prilikom oblikovanja odgojno obrazovnog procesa u jaslicama rukovodimo se činjenicama koje su dokazala brojna istraživanja i znanstvene studije a ukazuju na to da je u razdoblju između rođenja i treće godine života mozak djeteta sposoban zapamtiti iskustva bolje i efikasnije nego što će biti u kasnijim razvojnom fazama.
Imajući na umu da ono stječe iskustva neposredno istražujući svoju okolinu, osobitu pažnju pridajemo stvaranju uvjeta koji omogućuju djetetu obradu mnoštva informacija što rezultira lakšim usvajanjem novih znanja i vještina.
Djeca rane dobi su u senzomotoričkoj fazi odnosno fazi razvoja percepcije i reakcije na podražaje iz neposredne okoline. Tada dijete tek počinje istraživati svijet oko sebe. Informacije prima kroz osjetila vida, njuha, sluha, mirisa i okusa, koja zajedničkim djelovanjem oblikuju način doživljavanja njegove okoline. Kako bismo omogućili što bolju aktivaciju svih djetetovih osjetila i potaknuli njegov spoznajni razvoj nastojimo osigurati što više informacija tako što ga izlažemo različitim materijalima i predmetima različitih oblika, boja, mirisa, teksture, okusa i zvukova. Okolina djeteta, da bi bila poticajna, treba biti materijalno i emocionalno bogata. Prostor treba nadopunjavati novim materijalima te ga dijete treba doživljavati kao sigurno mjesto u kojem može spontano istraživati. Podijeljenost prostora na centre aktivnosti omogućuje djetetu da samostalno i nesmetano istražuje i uči, kao i u suradnji s vršnjacima u manjim grupama. Važna je i uloga odgajatelja čija je zadaća, osim kreiranja prostorno materijalnog okruženja djeteta, da ga promatra, potiče, usmjerava i prati za vrijeme njegove aktivnosti.
Dvije jasličke skupine u našem dječjem vrtiću funkcioniraju po principu otvorenih vrata što znači da se djeca mogu slobodno kretati kroz obje sobe dnevnih boravaka i birati aktivnosti koje privlače njihove interese. U sobama se nalaze različiti centri aktivnosti obogaćeni materijalima za multisenzoričku stimulaciju, čime je postignuta maksimalna iskoristivost prostora. Svaki centar obuhvaća više elemenata stimulacija, tako da su u istom centru zastupljene kombinacije taktilne, vizualne, olfaktivne, gustativne, vestibularno- proprioceptivne i motoričke stimulacije.
Motorički centar čine taktilne ploče pokrivene prirodnim i umjetnim materijalima različitih svojstava: mekani, tvrdi, hrapavi i glatki predmeti koje dijete može istraživati rukama. Na podu su taktilne staze također prekrivene materijalima koji se razlikuju u svojoj strukturi, po njima djeca mogu hodati bosim nogama ili ih pak istraživati ostalim dijelovima tijela. Bazen s raznobojnim lopticama poziva dijete na pokret, na hvatanje, prebacivanje iz ruke u ruku te bacanje loptice. Istraživačko-manipulativni centar bogat je senzornim vrećicama koje dijete može dirati, stiskati i gnječiti, senzornim bocama, kojima samostalno manipulira okretanjem i kotrljanjem pri čemu se materijal u boci pomiče i stvaraju se zanimljivi efekti. Također u centru se nalaze i predmeti iz svakodnevnog života koje dijete može odvrtati, zavrtati, otkopčavati, zakopčavati, igrati se vezicama kao i brave s ključevima, zasuni, prekidači i tome slično. Likovne aktivnosti djece rane dobi specifične su po tome što ona još uvijek nisu spremna koristiti likovne tehnike kako bi likovnim elementima izrazila svoj doživljaje, već se bave istraživanjem pojedinih likovnih materijala. Promatraju trag koji na papiru ostavljaju olovka, flomaster ili pastela, ljepljiva i skliska svojstva tempere, mekoću i podatnost plastelina te šuškavost kolaž papira. Djeca pokazuju poseban interes kad im se ponudi tempera obogaćena zrnatim materijalima ili pak obojeni led. Improvizirani glazbeni instrumenti nalaze se u centru istraživanja zvuka. To su posudice punjene različitim materijalima čija jačina zvuka ovisi o silini pokreta prilikom manipuliranja njima. Osobito zanimljiv je stalak na kojem vise predmeti koji stvaraju zvuk prilikom dodirivanja, pomicanja i udaranja. Djeca uživaju u ugodnim mirisima vrećica punjenim različitim začinskim biljem te jastučićima namirisanim eteričnim uljima ali isto tako negoduju kad se susretnu s manje ugodnim mirisima kao što je npr. češnjak. Osobito se primjećuje fascinacija na licima djece kada borave u svjetlosnoj kućici prilikom promatranja različitih svjetlosnih efekata koje dolaze iz svjetiljki različite svjetlosti i intenziteta i njihovo djelovanje na reflektirajuće materijale.
U poticanje senzomotoričkog razvoja djece uključeni su i njihovi roditelji koje savjetujemo da vrijeme koje provode s djetetom pretvore u senzoričku igru. Primjerice zajedničko pripremanje obroka može djelovati blagotvorno na razvoj svih djetetov osjetila, moći će istovremeno mirisati, kušati, osluškivati zvuk rastresitih namirnica i manipulirati predmetima koji se koriste u kuhinji. Zanimljiva iskustva dijete može doživjeti i prilikom odlaska u park ili kupovinu. Također je osobito važno verbalizirati svoje i djetetove postupke te poticati dijete da to čini. Na taj način djetetu će biti omogućena neposredna veza sa svijetom koji je prepun prilika za istraživanje.
Jasmina Vrbančić, mag. praesc. educ.
